Ukidanje demokracije: diktatura Dollfuß-Schuschnigg
Demokratska republika, ka je proklamirana 1918. ljeta, je postojala samo 15 ljet. Od 1933. do 1934. ljeta su Austriju pretvorili u diktaturu.
Pred sobom vidite „Španjolskoga jahača“, policijsku sprav za blokiranje pristupa, ka se more rastegnuti i postaviti. Odzada vidite zgora i na livoj strani fotografije, ke kažu, kako su hasnovali ove rešetke. Na primjer 1. maja 1933. ljeta, kad su prepričili majuške povorke i tako ograničili pravo na slobodu skupljanja.
Jur tokom 1920-ih ljet je bilo čuti sve već glasov, ki su se sprogovarali protiv parlamentarizma i demokracije. Mnogi političari i mnoge političarke i mediji su tvrdili, da demokracija nije u stanju riješiti probleme. Tvrdili su, da su kompromisi zapravo znaki slabosti, a potriboća skupadjelanja da je blokada. Tomu dodatno i stranke u parlamentu zapravo već skoro nisu bile pripravne za kompromise. Političke svadje su se odigravale sve već na cesti.
4. marca 1933. ljeta došlo je do dogodjaja s teškimi posljedicami: pri uskom glasovanju u parlamentu su svi tri predsjedniki nacionalnoga vijeća odstupili od svoje funkcije, da bi i oni mogli glasovati skupa s poslaniki. Vlada pod saveznim kancelarom Engelbertom Dollfußom je ishasnovala ovu priliku, da prepriči daljnji sastanak nacionalnoga vijeća. Govorili su o „samoisključenju“ parlamenta. Sada je vlada sama zaključivala zakone, prez parlamenta.
Od ovoga trenutka su korak za korakom razvalili demokraciju, ukinuli su valjanost elementarnih prav. Nanovič su upeljali cenzuru i smrtnu kaštigu, ustavnomu sudu su oduzeli sposobnost djelovanja. Komunističku stranku i nacionalsocijalističku stranku su zabranili 1933. ljeta. U februaru 1934. ljeta su savezi socijaldemokratov pokusili obladati vladu oružjem – prez uspjeha. Odmah po tom su zabranili i Socijaldemokratsku stranku.
Protivnice i protivnike režima su stavili pod pritisak – mnogi su pobignuli u egzil, druge su hitili u uzu.
Ukidanje demokracije je bila otvorena namjera vlade. To je kancelar Dollfuß objasnio pri govoru 11. septembra 1933. ljeta:
„Vrime liberalno kapitalističkoga reda društva i gospodarstva, vrime markističkoga zapeljanja naroda, vrime demagoškoga peljanja naroda i apsolutne vlasti strankov je mimo. Mi željimo socijalnu, kršćansku nimšku državu Austriju na temelju staližov pod jakim autoritarnim peljanjem. Peljači su nam pri tom ljubav k domovini, peljač nam je pri tom vjera „Austrija iznad svega, ako ona nek kani.“
U maju 1934. ljeta je stupio na snagu novi ustav, ki je i formalno potvrdio konac demokracije. U desnoj stolnoj vitrini livo odzad vidite izdanje ovoga ustava.
Antidemokratske predstave su bile u 1930-i ljeti jako proširene i u politiki i u društvu. U cijeloj Europi su nastale diktatorske i fašistički oblikovane države. U Italiji na primjer se je od 1922. ljeta pod Benitom Mussolinijem postavila fašistička država. U Nimškoj je bila Nacionalsocijalistička nimška djelačka stranka pod Adolfom Hitlerom od 1933. ljeta na vlasti.
Kancelara Engelberta Dollfußa su umorili nacionalsocialisti pri pokusu puča 1934. ljeta, njega je naslijedio Kurt Schuschnigg, ki je ostao na vlasti do takozvanoga „Anschlussa“ Austrije na nacionalsocijalističku Nimšku u marcu 1938. ljeta.