Važan korak za mladu republiku su bili prvi izbori u februaru 1919. ljeta. Prvi put su smili svi ljudi prik 20 ljet glasovati. Republika si je stavila princip jednakoga tretiranja svih svojih gradjankov i gradjanov.

U 19. stoljeću su se žene udružile, da bi zastupale svoja prava. Izborno pravo je bilo centralno potribovanje ovih internacionalno umriženih gradjanskih i socijaldemokratskih gibanj za prava žen. Sada se je ostvarilo. Na obadvi slika vidite prve dvi ženske poslanice, ke su po izbori ulazile u parlamenat: na livoj sliki vidite sedam socijaldemokratic, najpr s liva na priliku Adelheid Popp. Na desnoj sliki vidite poslanice kršćanskosocijalne stranke. Ovde se ističe Hildegard Burjan u svojoj bijeloj bluzi.

Adelheid Popp i Hildegard Burjan su prikazane i na portreti velikoga formata u ovom dijelu izložbe. Morete si je još kašnje točnije pogledati, ako hoćete.
Hildegard Burjan poticala je iz židovske obitelji, ali je pak prestupila katoličanskoj vjeri. Ona je utemeljila redovničku zajednicu, ka je podupirala siromaške žene.

Adelheid Popp se je rodila u djelačkoj obitelji. Jur u mladi ljeti se je angažirala za socialdemokraciju i borila se je za bolje djelatne uvjete. Bila je suutemeljiteljica i urednica Novin djelačic.

U vrime monarhije bilo je ženam zabranjeno, da se politički organiziraju. Ipak se je čuda žen politički angažiralo i riskirale su pri tom uznu kaštigu i proganjanje. A sada su mogle po prvi put glasovati i kot odibrane zastupnice suodlučivati u politiki.

Odibrane parlamentarke u Prvoj republiki su zastupale – odvisno od stranke – različne pozicije. Ali sudjelivale su na početku republike prik partijskih granic, da bi se poboljšala životna situacija žen.

Jedan primjer za to je zakon o pravi služben iz 1920. ljeta. Hildegard Burjan i socijaldemokratica Anna Boschek su forsirale ov zakon. Zakon je osigurao službenam na primjer pravo na odmor i na noćni počivak.

Ali žene med poslaniki u nacionalno vijeće Prve republike su doživile pri mnogi od svojih molbov i čuda otpora. Potribovanja kot na priliku prekid trudnoće prez kaštige ili reforma hižnoga prava su se ostvarila stoprv u 1970-i ljeti. Druga potribovanja, na primjer jednaka plaća za žene i muže za isto djelo su danas još aktualna.

S prvimi osmimi poslanicami je znašao udio žen u parlamentu pet procentov. Sto ljet kašnje, po izbori 2019. ljeta, je bilo 39 procentov poslanikov ženskoga spola u nacionalnom vijeću.