Oko 300.000 ljudi se je 23. januara 1993. ljeta skupaspravilo na Heldenplatzu u Beču, da daju jasan znak protiv oduravanja tudjincev. „Morje svitline“ [„Lichtermeer“] bilo je najveće masovno spravišće u Drugoj republiki. Organizator je bila nova inicijativa „SOS Bližnji“.

„Zahvaljujem se svim slobodnovoljnim pomoćnikom i pomoćnicam inicijative SOS i pozivam vas sve, da od danas početo budete aktivisti ovoga gibanja. Današnji večer nije dosta. Ova priredba će na ovom mjestu završiti, ali u naši srci, u naši glava moramo nastaviti. Počnimo djelati za klimu skupnoga življenja, za novi način politike: ‚Stranjski ljudi‘ i ‚domaći državljani‘ skupa u ovoj zemlji.“

Ovo je potribovao prominentni podupirač inicijative, umjetnik André Heller. Deklarirani cilj organizatoric i organizatorov je bilo novo tumačenje Heldenplatza. Sliki iz marca 1938. ljeta s množinom oduševljenih ljudi su kanili pridodati sliku ljudstva, ko se zalaže za solidarnost i protiv rasizma.

Ali zbog čega je išlo ončas toliko ljudi na cestu?
Bila je to reakcija na narodno potribovanje s naslovom „Najprije Austrija“ , ko je bio pokrenuo FPÖ pod predsjednikom Jörgom Haiderom. Sadržaj narodnoga potribovanja morete pročitati na jednom od panelov: na drugom panelu od desne strani u sridnjem redu. Inicijatori potribovali su na priliku zaustavljanje naseljavanja i restriktivnije mjere prema takozvanim strancem. Sedam procentov ljudi s pravom glasovanja je potpisalo ovo potribovanje – manje nego su si inicijatori očekivali.

Narodno potribovanje je zapravo demokratski instrumenat. Ali more demokratsko sredstvo podupirati antidemokratske cilje?

U konkretnom slučaju su sadržaji usmireni protiv jedne grupe stanovničtva, ka se nalazi u manjinskoj poziciji. Peršone, ke prosu azil, imaju manje prav i mogućnosti i zato im je potribna obramba. Azil je status obrambe za ljude, ki bižu od proganjanja ili od situacije, ka ugrožava žitak. Iskustva iz dobe nacionalsocijalizma, kada nijedna država nije kanila dopustiti židovskim biguncem ulazak u zemlju, tako da je nekoliko milioni ljudi bilo izloženo holokaustu, peljala su 1951. ljeta do izdjelanja Ženevske konvencijie o statusu biguncev. Do danas je ona temelj medjunarodnoga prava za bigunce. Ali jur u Općoj deklaraciji ljudskih prav se naglašava, da azilanti imaju pravo na obrambu.

U marcu 2019. ljeta je ondašnji FPÖ-ministar za nutarnje posle odredio dva centre za primanje azilantov pod novim nazivom „centri za izlazak“. Table s ovim natpisom su pod sljedećom vladom aktivisti i aktivistice odstranili. Jedna tabla i razlaganje k tomu se nalazi u sektoru izložbe s naslovom „preminiti granice“ [„Grenzen verändern“] u blizini motornoga kolca.


Zis izrezom od:
Das "Lichtermeer" am Heldenplatz - Version 1, Österreichische Mediathek.